Zdravlje svaki dan
Bol u kolenu pri penjanju uz stepenice posle 55. godine – odakle dolazi i kako rasteretiti zglobove
Stepenice u zgradi, na pijaci ili u parku često su prvo mesto na kome koleno „progovori“. Bol pri penjanju ima više mogućih uzroka, a ono što je u Vašoj moći obično su sitne, svakodnevne stvari. Evo šta se zna, šta je samo tradicija i kada treba kod lekara.

Ukratko
- Koleno pri hodu nosi telesnu težinu, pa su stepenice čest „test“ i kod zdravih i kod bolnih kolena.
- Uzroka ima više: od artroze do povreda mekih tkiva i drugih stanja, a dijagnozu postavlja lekar.
- Težina, snaga mišića, obuća i način kretanja deo su onoga na šta možete da utičete.
- „Bakini oblozi“ od kupusa ili rakije su tradicija, a ne dokazana mera, i imaju svoja ograničenja.
- Naglo jak bol, otok, nemogućnost oslanjanja na nogu ili temperatura traže brzu medicinsku pomoć.
Šta se dešava u kolenu kad stepenice postanu teške
Koleno je jedan od najvećih zglobova u telu i pri svakom koraku nosi telesnu težinu. Krajevi kostiju su obloženi hrskavicom, a stabilnost zglobu daju ligamenti, meniskusi i mišići natkolenice i potkolenice. Kod penjanja uz stepenice koleno se savija i opterećuje na drugačiji način nego pri hodu po ravnom, pa se tegobe koje su inače blage često prvo primete baš tu.
Zbog toga bol na stepenicama ne znači automatski da je nešto ozbiljno pokvareno. Može biti znak da je zglob opterećen više nego što je navikao, da su mišići oko njega oslabili, ili da postoji stanje koje zaslužuje pregled. NHS navodi da bol u kolenu bez očigledne povrede mogu izazvati, među ostalim, artroza, upala sluzne kesice (burzitis), giht ili infekcija zgloba.
Artroza je dugotrajno stanje u kome se zaštitna hrskavica na krajevima kostiju razgrađuje, a zglobovi postaju bolni i ukočeni. Najčešće zahvata kolena, kukove i mali zglobovi šake. Težina tegoba se razlikuje od osobe do osobe, može biti blaga i povremena ili stalna, a ne mora se nužno pogoršavati.
Šta lekar pita i proverava
Lekar će Vas pitati kada se bol javlja: pri penjanju, spuštanju, ustajanju sa stolice, u miru ili noću. Zanima ga da li je bilo povrede, da li je koleno ponekad otečeno i da li zaključava ili popušta. Zatim pregledom proverava pokretljivost, osetljivost i stabilnost zgloba. NHS navodi da bezbolno škljocanje kolena spada u normalne pojave, a da bolno škljocanje, blokiranje ili popuštanje pod težinom treba pokazati lekaru.
Ukoliko Vam je teško da opišete bol, pomozite sebi jednostavnim pitanjima: gde je tačno, kada je jača, šta je pogoršava i šta donosi olakšanje. Takvi podaci lekaru vrede više od opšte rečenice da „koleno boli“.
Važno
Isti simptom, bol pri penjanju, može imati različite uzroke. Zato se ne preporučuje samostalno „postavljanje dijagnoze“, već razgovor sa izabranim lekarom.
Težina, mišići i kretanje – šta opterećuje koleno
Među činiocima rizika za artrozu NHS navodi godine, ranije povrede zgloba, porodičnu sklonost i gojaznost, jer ona opterećuje zglobove koji nose težinu, kao što su kolena i kukovi. Telesna težina je jedna od retkih stvari koje se mogu menjati, a svaki korak koji se napravi u tom pravcu, uz savet lekara ili nutricioniste, rasterećuje zglobove pri hodu i na stepenicama.
Drugi važan činilac su mišići. Jaki mišići natkolenice i zadnjice preuzimaju deo opterećenja, pa zglob ne mora sve da „izdrži“ sam. Svetska zdravstvena organizacija podseća da jačanje mišića koristi svima i da je svaka količina fizičke aktivnosti bolja od nikakve. Počnite od onoga što Vam je izvodljivo, a vrstu i obim vežbi prilagodite uz savet lekara ili fizioterapeuta.
Kretanje – zašto mirovanje nije rešenje
Prirodna reakcija na bol je da se krećemo manje, ali dugotrajno izbegavanje kretanja slabi mišiće i često pogoršava osećaj ukočenosti. Zato stručni saveti, među kojima i NHS-ovi za artrozu, ističu redovno vežbanje. To ne znači nagle ili iscrpljujuće napore: šetnja po ravnom, vožnja sobnog bicikla ili vežbe u vodi mogu biti pogodne, ali pre svega ono što Vama odgovara.
Obuća i pomagala
NHS savetuje odgovarajuću obuću i pomagala koja smanjuju opterećenje zglobova u svakodnevnim poslovima. Udobne patike sa amortizacijom, štap ili štaka ako Vam ih je lekar preporučio i rukohvat uz stepenice jednostavne su mere koje mogu da promene dnevni doživljaj kretanja.
Primerena telesna težina je pitanje o kome najbolje razgovarate s izabranim lekarom, jer ona nije ista za svakoga. Cilj ne mora biti „idealna“ težina; sitne i postojane promene u ishrani i kretanju često su realniji i lakše se održavaju od drastičnih mera. Ako je za Vas važno da smanjite težinu, tražite savet lekara ili nutricioniste, a ne internetske režime.
Što se mišića tiče, fizioterapeut može da Vas nauči jednostavne vežbe, na primer ustajanje sa stolice i sedanje bez pomoći ruku, ili lagano podizanje potkolenice u sedećem položaju. Pokreti se izvode polako, bez bola i uz oslonac ako Vam je potreban. Nije važno koliko ponavljanja možete, već da pokret bude kontrolisan i da Vas ne boli.
Penjanje je pokret koji traži i ravnotežu
Penjanje uz stepenice traži snagu, ali i osećaj ravnoteže. Ako ste nesigurni, ne žurite i ne preskačite stepenike. Zastanite na odmorištu i predahnite. Ako Vas pri penjanju hvata vrtoglavica ili zadihanost, to nije samo pitanje kolena, pa to svakako recite lekaru.
„Bakini oblozi“ – od kupusa do rakije
U mnogim domaćinstvima prenosi se verovanje da bolno koleno „treba obložiti“. Najčešće se pominju listovi kupusa, ponekad malo izgnječeni valjkom, i, u starijim pričama, oblozi natopljeni rakijom. Kupus je u srpskoj kuhinji sastojak bez koga se ne može: od sarme i podvarka do kisele salate i čorbe, a zimi je gotovo simbol domaće spremne hrane. Njegova uloga u kuhinji je neosporna.
Što se tiče zglobova, stvar je drugačija. Među merama koje stručne smernice za artrozu navode (na primer NICE) nema obloga od kupusa ni od rakije. Nema dovoljno pouzdanih dokaza da bi se oni mogli preporučiti. Ako Vam hladan oblog prija, NHS za bol u kolenu pominje led ili smrznuti povrće zamotano u krpu, do 20 minuta, i to je pitanje udobnosti, a ne lečenja.
Šta valja znati o oblozima
- Svaki oblog stavljajte samo spolja i nikada na ranu, ogrebotinu ili oštećenu kožu.
- Alkohol može da isuši i nadraži kožu. Oblozi sa rakijom nisu za decu niti za osetljivu ili oštećenu kožu, a alkohol je i zapaljiv, pa ga ne treba koristiti blizu otvorenog plamena.
- Ako se pojavi crvenilo, svrab ili pečenje, prekinite i operite kožu.
- Oblog nije zamena za pregled kada je koleno otečeno, toplo, crveno ili jako bolno.
Dakle, kupus slobodno jedite, a oblozima pristupite kao porodičnom običaju, bez očekivanja da će zameniti stručnu pomoć. Ne gubite vreme čekajući da oblog pomogne, jer je vreme važno kada tegobe ne prolaze.
Mnogi ljudi pitaju da li je bolje toplo ili hladno. NHS za bol u kolenu pominje hladan oblog, a toplina mnogima prija kao osećaj ugodnosti. Ako je koleno toplo i crveno, to nije razlog za dodatno zagrevanje, već za pregled kod lekara. Što god da Vam prija, neka se to dešava uz pamćenje da nijedan oblog nije zamena za uzrok koji lekar treba da utvrdi.

Kako rasteretiti koleno u svakodnevici
Rasterećenje ne znači odustajanje od stepenica ni od šetnje. Znači da koleno dobije bolje uslove. NHS kod bola u kolenu savetuje da se izbegava dugo stajanje na nogama i da se smanji pritisak na zglob, a kod artroze podseća na vežbanje, primerenu težinu i odgovarajuću obuću.
- Pri penjanju koristite rukohvat i idite korak po korak, bez žurbe.
- Prekidajte dugo stajanje ili sedenje kratkim hodanjem ili promenom položaja.
- Ako nosite teret, rasporedite ga ravnomerno ili koristite kolica za pijacu.
- Birajte stabilnu obuću sa protivkliznim đonom, pogotovo po mokrom ili lišću.
- Uz savet fizioterapeuta uključite vežbe za mišiće natkolenice i zadnjice koje Vama odgovaraju.
Kada je u pitanju bol, ne gurajte „kroz zube“ i ne uzimajte lekove protiv bolova bez razloga i bez dogovora sa lekarom. Za pitanja o lekovima bez recepta obratite se farmaceutu.
Kućni raspored koji štedi kolena
Stvari koje svakodnevno koristite držite na visini ruku, kako ne biste čučali ni penjali se na stolicu. Ako Vam je teško da ustajete iz niske fotelje, upotrebite višu sedalicu ili jastuk. Nakon duže vožnje ili sedenja pre prvog koraka malo pomerite kolena. Sitne prilagodbe često znače veću promenu nego što se na prvi pogled čini.
Kada je vreme za pregled
NHS savetuje da se javite lekaru ako bol u kolenu ne popusti u roku od nekoliko nedelja. Ranije, ako koleno blokira, popušta pod Vama ili bolno škljoca.
Bezbedne stepenice kod kuće i u zgradi
Bol i nesigurnost često idu zajedno, a pad na stepenicama može imati ozbiljnije posledice od same tegobe u zglobu. Svetska zdravstvena organizacija ističe da su stariji ljudi izloženiji padovima i da se mnogi padovi mogu sprečiti, između ostalog uređenjem doma i vežbanjem ravnoteže i snage.
Nekoliko stvari je dobro proveriti: da li su stepenice dobro osvetljene, da li se prekidač nalazi na početku i na kraju, da li postoji čvrst rukohvat sa bar jedne strane, da li su ivice stepenika jasno vidljive i da li na njima nema predmeta, otirača koji klize ili mokrih tragova. Ako živite u zgradi bez lifta, razmislite o odmorištu na pola puta, gde možete da zastanete bez žurbe.
Kad nosite stvari
Jedna ruka treba da ostane slobodna za rukohvat. Sitne kupovine raspodelite u više manjih torbi ili ih nosite na dva puta. Bezbednije je ići sporije nego rizikovati pad.
Posebnu pažnju zaslužuju stepenice napolju. Kamene i betonske stepenice u parku, ispred zgrade ili na pijaci postaju klizave kada je vlažno ili kada padne lišće. Hodajte po sredini stepenika, držite se rukohvata i ne ulazite u stepenice sa punim rukama. Ako rukohvata nema, razgovarajte sa stanarima ili kućnim savetom o njegovom postavljanju.
Izabrani lekar, ortoped, fizioterapeut – ko šta radi
Početna tačka je izabrani lekar u domu zdravlja. On će Vas pitati o tegobama, pregledati koleno i, po potrebi, predložiti dodatne pretrage. Ako proceni da je potrebno, izdaće uput za ortopeda, reumatologa ili fizijatra. Uputi i osiguranje su stvar RFZO i Vašeg doma zdravlja.
Ortoped se bavi kostima, zglobovima i povredama, reumatolog zapaljenskim bolestima zglobova, a fizijatar fizikalnom medicinom i rehabilitacijom. Fizioterapeut sprovodi vežbe i terapiju koje odredi lekar i može Vas naučiti tehnikama kretanja koje rasterećuju zglob. Farmaceut može da objasni lekove i dodatke ishrani koji se izdaju bez recepta, uključujući i moguće uticaje na druge lekove koje uzimate.
Pred odlazak lekaru zapišite kada bol počinje (penjanje, spuštanje, hod po ravnom), da li se javlja noću i da li je koleno kad-kad otečeno. U priloženom Dnevniku simptoma možete nekoliko dana beležiti ono što primećujete.
Dobro je da zapitate i ono što Vas brine: da li je potrebno snimanje, da li Vam treba fizikalna terapija, koje oblike kretanja bezbedno možete da radite i kada treba doći na kontrolu. Lekar je tu da objasni, a Vi ste ta osoba koja najbolje zna kako se oseća.
Ako Vam je zakazan pregled kod specijaliste, a termin je daleko, nastavite sa kretanjem koje Vam ne šteti i beležite promene. Ukoliko se stanje naglo pogorša, ne čekajte termin, već se javite izabranom lekaru ili dežurnoj službi.
Provera bezbednosti stepenica kod kuće
Prođite kroz spisak i označite šta je već uređeno. Oznake se ne čuvaju nigde.
Označeno: 0 od 6
Šta sve utiče na koleno pri hodu
Mit ili činjenica?
Evo nekoliko uvreženih shvatanja i onoga što se o njima zna iz izvora navedenih na kraju stranice.
Kad koleno boli, najbolje je da se što manje krećete.
MitDugotrajno mirovanje slabi mišiće. NHS i WHO ističu redovnu aktivnost i jačanje mišića, uz prilagođavanje mogućnostima.
List kupusa „izvlači“ bol iz kolena.
MitZa to nema pouzdanih dokaza i stručne smernice ga ne navode među preporučenim merama. Hladan oblog može da prija, ali je to pitanje udobnosti.
Bol pri penjanju uvek znači artrozu.
Delimično tačnoNe mora. NHS navodi više mogućih uzroka, od artroze do burzitisa, gihta ili infekcije zgloba. Uzrok utvrđuje lekar.
Telesna težina utiče na koleno.
ČinjenicaNHS navodi gojaznost kao činilac rizika za artrozu, jer opterećuje zglobove koji nose težinu, kao što su kolena i kukovi.
Oblog sa rakijom je bezopasan, jer je „domaći“.
MitAlkohol može da nadraži kožu, ne sme na oštećenu kožu i nije za decu. To što je domaće ne čini ga bezbednim.
Kada odmah kod lekara
Odmah potražite medicinsku pomoć ako:
- Koleno je iznenada jako bolno, ne možete da ga pomerite ili da se oslonite na nogu.
- Koleno je veoma otečeno ili izgleda nakrivljeno, naročito posle pada ili povrede.
- Koleno je crveno i toplo, uz povišenu temperaturu ili osećaj jeze i drhtavice.
- Koleno blokira, popušta pod Vama ili bolno škljoca.
- Bolan, otečen listni mišić, naročito posle dužeg mirovanja, ili noćni bol koji ne prolazi.
Pozovite Hitnu pomoć na 194. Sa mobilnog telefona možete da pozovete i 112, ali je zbog postepenog uvođenja jedinstvenog broja 112 u Srbiji osnovni broj 194. Van radnog vremena izabranog lekara obratite se dežurnoj službi doma zdravlja prema mestu stanovanja.
Dnevnik simptoma
Nekoliko dana beležite šta primećujete i ponesite beleške lekaru. Možete ga odštampati.
| Datum | Šta osećam | Kada | Šta pomaže |
|---|---|---|---|
Česta pitanja
Zašto me koleno boli više pri penjanju nego pri hodu po ravnom?
Pri penjanju koleno se savija pod opterećenjem i zglob radi na drugačiji način. Zato se tegobe često prvo primete na stepenicama. Uzrok može biti u zglobu, mišićima ili drugde, pa ga utvrđuje lekar.
Da li treba da izbegavam stepenice?
Ne mora, osim ako Vam je lekar to savetovao. Koristite rukohvat, idite korak po korak i prekidajte po potrebi. Ako je stepenica mnogo, razgovarajte o pomagalima sa lekarom ili fizioterapeutom.
Mogu li da stavim oblog od kupusa na koleno?
To je porodični običaj bez pouzdanih dokaza o dejstvu. Ako ga ipak koristite, samo na neoštećenu kožu i bez očekivanja da zameni pregled. Ako se javi crvenilo ili svrab, prekinite.
Može li oblog sa rakijom da šteti?
Alkohol može da nadraži i isuši kožu, ne sme na ranu ili oštećenu kožu i nije za decu. Takođe je zapaljiv. Bezbednije je izostaviti ga.
Pomaže li mršavljenje kolenima?
NHS kao deo samopomoći kod artroze navodi gubitak težine ako je suvišna, jer gojaznost opterećuje kolena i kukove. Plan ishrane uvek uskladite sa lekarom.
Kome da se obratim prvo?
Izabranom lekaru u domu zdravlja. On će po potrebi izdati uput za ortopeda, reumatologa ili fizijatra. U hitnim slučajevima pozovite 194.
Izvori
Medicinska napomena. Ovaj vodič služi samo za opšte informisanje. Ne zamenjuje pregled, dijagnozu ni lečenje, a terapiju ne menjajte bez saglasnosti lekara. U hitnom slučaju pozovite 194.
O nama i kontakt
„Lako uz Stepenice 55+“ je informativni vodič koji vodi operater naveden u podnožju. Sajt želi da osobama starijim od 55 godina i njihovim bližnjima ponudi razumljive opšte informacije o zglobovima i kretanju. Ne prodajemo proizvode i ne pružamo medicinske usluge.
Operater sajta: Ivana Simić PR Digitalno izdavaštvo ZDRAVO KOLENO Novi Sad, Futoška 42, 21000 Novi Sad, Srbija. E-pošta: [email protected].